IzdavaštvoArhiva

Teodor Petričević: Zakonodavni i institucionalni okvir za razvoj društvenog poduzetništva u jugoistočnoj Europi

Niti u Hrvatskoj niti u zemljama u okruženju ne postoji jedinstveno pojmovno određenje društvene ekonomije, društvenog poduzetništva, društvenog poduzeća i društvenog poduzetnika. Praksa pokazuje da svaka od zemalja prilagođava definicije svojim realnim potrebama i prilikama, odnosno kontekstu djelovanja takvih organizacija i problemima koje one rješavaju. Stoga su česte situacije u kojima se organizacije koje zadovoljavaju kriterije za društvena poduzeća ne prepoznaju kao takva, dok se, s druge strane, organizacije koje ne zadovoljavaju iste kriterije identificiraju kao društvena poduzeća. One zemlje koje nemaju uređen zakonodavni okvir za djelovanje subjekata u sektoru društvene ekonomije najčešće pribjegavaju preuzimanju definicija od zemalja koje su im bliske u smislu pravne, gospodarske, društvene i kulturne tradicije i djelovanja ili ih preuzimaju od relevantnih istraživačkih mreža, odnosno drugih podržavajućih organizacija.
Najprije bi trebalo prethoditi ulaganje u izgradnju i jačanje kapaciteta dionika sektora društvene ekonomije na različitim razinama i kroz različite modele, na primjer neformalne treninge/radionice, osnivanje i djelovanje regionalne kreativne društvene akademije, obrazovni programe o društvenom poduzetništvu u sektoru formalnog obrazovanja (osnovne i srednje škole), osnivanje nacionalnih mreža potpornih centara i inkubatora, koji bi pružali direktnu podršku društvenim poduzetnicima i poduzećima (marketing, planiranje, investicije…).
Potrebno je raditi na izgradnji zakonodavnog okvira koji neće biti isključiv, već poticajan i otvoren. Kod većine zemalja riječ je o donošenju ili reviziji postojećih Zakona o društvenom poduzetništvu / društvenim poduzećima, Zakona o društvenim poduzećima za radnu integraciju, Zakona o zadrugama, Zakona o socijalnim zadrugama, Zakona o udruženjima građana, Zakona o socijalnoj skrbi te svih pratećih i fiskalnih zakona.
Na samom kraju, usporedno s razvojem sektora, potrebno je razviti sustave kvalitete za društvena poduzeća i mehanizme mjerenja utjecaja i učinka društvenih poduzeća.

Preuzmi publikaciju: HR / EN / IT

CEDRA Čakovec, 2012.

Tagovi:
Kalendar događanjaSvi događaji
Karta centara podrške u Hrvatskoj
Saznajte više
Analiza stanja i potrebaSvaki posao, ali i razvojni iskorak počinje od ljudi s idejom, voljom i ustrajnošću. Da bi se novi ili postojeći posao na načelima trostruke bilance, odnosno ekonomske, ekološke i socijalne koristi učinio uspješnim, potrebna je kvalitetna analiza stanja i potreba, ali i ciljeva i očekivanja. CEDRA model savjetovanja stoga počinje neobvezujućim razgovorom s ključnim pokretačima ili odgovornim osobama u kojem se brzim postupkom internog i eksternog skeniranja definiraju poslovni i razvojni potencijali, potrebe, prilike i rizici. Temeljem ove analize, moguće je donijeti odluku o potrebi i mogućnostima eventualne stručne i druge podrške. Tek nakon što je ustanovljeno da potreba i mogućnosti postoje, stručnjaci CEDRE preporučuju sljedeći korak, razvoj modela stručne podrške. Model podrške razvojaSvaka poslovna ili razvojna inicijativa je drugačija. Stoga, pronalaženje optimalnog modela stručne podrške znači definirati način u kojem će raspoloživa stručna znanja, ali i drugi potrebni resursi omogućiti optimalan rezultat za svakog pojedinog korisnika podrške. Optimalan model podrške znači obaviti transfer znanja, resursa i rješenja na obostrano poticajan i prihvatljiv način. Ekonomično, pristupačno, prilagođeno mogućnostima i potrebama i jedne i druge strane, ali i šire zajednice. Konačni cilj jest da se stvaraju platforme za dugoročnu suradnju i razmjenu, a to se može postići samo visoko profesionalnim pristupom, ali i poslovnim odnosom pobjednik-pobjednik. Ovaj model je posljedica analize stanja, ali i zajedničkog razgovora i dogovora oko načina i uvjeta poslovne suradnje koji su prihvatljivi i poticajni objema stranama. Podrška razvojuCEDRA kao razvojni i inovacijski cluster sa svim svojim članicama čini mrežu znanja i resursa koji korisnicima mogu pomoći u razvoju novih ili unapređenju postojećih poslovnih poduhvata, projekata i drugih inicijativa, a posebice onih usmjerenih eko-društvenom poduzetništvu i projektima održivog razvoja na načelima trostruke bilance. Sustav podrški uključuje pojedinačna i grupna savjetovanja, treninge i mentorstvo pojedinaca, timova i organizacija koristeći najsuvremenije metode, ali i tehnologije, uključivo i Internet alate. Podršku razvoju pružaju stručni timovi koji koriste sinergiju znanja, resursa i mogućnosti junior, senior i ključnih eksperata, odnosno optimalno korištenje lokalnih, nacionalnih i međunarodnih stručnjaka. Osnovni cilj je razvijati lokalne i interne ljudske potencijale koji mogu što više ekonomizirati cijeli proces poslovanja i razvoja. Ovo u konačnici ima za posljedicu ekonomičnost, osiguranje optimalne kakvoće, ali i dostupnosti podrški, a istodobno predstavlja doprinos izgradnji lokalnih razvojnih kapaciteta i širenju mreže znanja i resursa. Evaluacija učinkaCEDRA sustav podrške utemeljen je na višegodišnjem iskustvu i brojnim referencama. Ipak, to ne znači da smatramo da je sustav ili njegovi elementi savršeni. Upravo zbog toga, stalno praćenje učinaka podrške strateški je cilj CEDRA clustera. Naime, cilj pružanja podrške je mjerljiv i održiv razvoj poduzetničkih i projektnih inicijativa, odnosno zadovoljstvo korisnika. Upravo zato, CEDRA model podrške uključuje interni sustav kontrole kvalitete, odnosno monitoring i evaluacijski sustav koji svaku uslugu podrške vrednuje sa stajališta korisnika, pružatelja usluge i samog clustera. Osnovna namjera ovoga je stalno unapređivanje i optimiranje sustava podrške kako u smislu kakvoće, tako i u smislu ekonomičnosti i održivosti modela poslovne suradnje. Stoga, CEDRA sustav podrške je istodobno i sustav stalnog rasta i učenja svih sudionika procesa čime se omogućava dodatna dobrobit za sve uključene strane.